USPOSTAVLJANJE VIDEO NADZORA U PREDUZEĆU

0

PITANJE

Da li postoji zakonska prepreka za uspostavljanje video nadzora? Da li jedno preduzeće može imati video nadzor, koje uslove mora ispuniti, koje su potencijalne opasnosti od kontrolnih i inspekcijskih organa i moguće sankcije?

MIŠLJENJE AGENCIJE ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA

Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“, broj: 49/06; 76/11 i 89/11), (u daljem tekstu: Zakon) propisana je obrada ličnih podataka putem video nadzora. Tako je prema članu 21a. Zakona propisano:
(1) Snimci pohranjeni putem video nadzora na određenom prostoru na osnovu kojih se može identificirati nosilac podataka predstavljaju zbirku ličnih podataka.
(2) Kontrolor koji vrši video nadzor dužan je donijeti odluku koja će sadržavati pravila obrade s ciljem poštivanja prava na zaštitu privatnosti i ličnog života nosioca podataka, ako video nadzor nije propisan zakonom.
(3) Kontrolor koji vrši video nadzor dužan je na vidnom mjestu istaći obavještenje o vršenju video nadzora i kontakt putem kojeg se mogu dobiti pojedinosti o video nadzoru.

Vezano za Vaš upit, prije svega naglašavamo da u slučaju kada video nadzor nije propisan zakonom, kontrolor mora odrediti svrhu njegove uspostave. Pri tome, mora se uzeti u obzir da li je postavljanje video nadzora zaista neophodno i da li bi za postizanje predmetnog cilja bilo dovoljno neko drugo rješenje.

U konkretnom slučaju na koji se odnosi Vaš upit, svrha uvođenja video nadzora bila bi zaštita imovine preduzeća, tačnije, sprečavanje učestalih krađa koja se u istom dešavaju.

S tim u vezi, nesporna je činjenica da kontrolori često imaju interes za uspostavu video nadzora, kao neophodne mjere tehničke zaštite imovine kontrolora, što je opravdano. Tom prilikom se vrši prikupljanje podataka i o zaposlenicima iz razloga što su video nadzorom pokriveni npr. ulazi/izlazi u poslovne objekte kontrolora, hodnici koji vode prema skladištima, prilazi npr. kotlovnici itd. U tom slučaju, kontrolor u skladu sa članom 21a. Zakona mora donijeti odluku o uspostavi video nadzora i na vidnom mjestu postaviti obavještenje o vršenju video nadzora, a prije njegove uspostave informisati radnike o njegovoj svrsi u skladu sa članom 22. Zakona.

Prilikom donošenja adekvatne odluke o pravilima obrade ličnih podataka putem video nadzora, potrebno je obuhvatiti i propisati sve pojedinosti obrade ličnih podataka iz člana 13. Zakona (npr. svrha zbog koje se uspostavlja video nadzor, vrsta ličnih podataka koji se obrađuju, davanje zapisa video nadzora trećoj strani, te rokovi čuvanja zapisa video nadzora i drugo).

Ističemo da se naprijed navedeno odnosi na mogućnost uspotavljanja video nadzora u preduzeću u svrhu zaštite imovine.
Međutim, ukoliko bi video nadzor bio uveden isključivo u svrhu kontrole rada uposlenih, tada bi to, prema odredbama Zakona o radu, kontrolor mogao uraditi samo ukoliko je to propisano zakonom ili radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

Pošto u legislativi Bosne i Hercegovine i njenih entiteta ne postoji propis koji obavezuje kontrolore da instaliraju video nadzor na radnom mjestu, tj. u kancelarije u kojima se odvijaju „obični“, a ne neki specifični poslovi, to kontrolori nemaju pravni osnov za njegovu upotrebu zasnovanu na zakonu.

Na dio Vašeg pitanja koji se odnosi na potencijalne opasnosti od kontrolnih i inspekcijskih organa, kao i mogućnost sankcija, upućujemo Vas na odredbe člana 49. Zakona kojim je u stavu (1) tačka t) propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 KM kontrolor kazniti za prekršaj ako vrši video nadzor, a nije donio odluku koja će sadržavati pravila obrade i/ili nije istakao obavještenje o vršenju video nadzora na vidnom mjestu (član 21a.).
Za prekršaj iz stava (1) navedenog člana Zakona kazniće se odgovorno lice u kontroloru novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 10.000 KM, a zaposlenik u kontroloru novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 5.000 KM.

Share.

About Author

Certificirani računovođa/ ovlašteni revizor. Vlasnik male računovodstvene agencije :)

Leave A Reply