Ugostiteljska djelatnost

0

Ukoliko ste dobro razmislili, osmislili koncept i čvrsto riješili da započnete posao u sektoru, UGOSTITELJSTVA,  onda Vam je ostalo da krenete u realizaciju vaše zamisli.

Prvi korak na ovom putovanju su finansije, spremne za inventar i obrtna sredstva, koji je jedan od najvažnjih, tada možete krenuti dalje i uhvatiti se u koštac sa zakonskim regulativama.

Ugostiteljstvo se može obavljati (registrovati) kao društvo (d.o.o.) ili kao samostalna radnja (S.U.R.).

Ukoliko se registruje kao d.o.o. procedura je nešto komplikovanija i skuplja, i sve se “odvija” preko Kantonalnog suda. Veliki broj ugostiteljskih radnji se, uglavnom iz razloga jednostavnije i jefitinije procedure, registruje kao samostalna radnja, što se, za razliku od prethodnog slučaja, vrši u nadležnoj općinskoj službi.

Znači, za početak je potrebno odabrati kako se organizovati, za što se kao odgovor nameće – samostalna radnja zbog jednostavnosti i niskih troškova.

Međutim, treba imati na umu jedno od ograničenja za samostalne ugostiteljske radnje – odobrenje za osnivanje ugostiteljske radnje mogu dobiti samo za jedan ugostiteljski objekat. Sa druge strane, društva (d.o.o.) mogu imati dva ili više ugostiteljskih objekata.

Kada se donese odluka o načinu organizovanja, slijedi prikupljanje potrebne dokumentacije.

 Šta je sve potrebno za počinjanje obavljanja djelatnosti, odnosno za dobijanje Rješenja propisano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (“Službene novine FBiH”, broj 32/09):

Vlasnik koji želi da otvori radnju daje izjavu da otvara djelatnost po  svim uvjetima traženim članom 60 . Zakona o gospodarskim društvima, radi upisa Drušva u registar privrednih društava kod Općinskog Suda. Zatim se napravi odluku o vidu poslovanja, možete kao SUR, samostalna ugostiteljska radnja, ili u okviru D.O.O. društvo sa ograničenom odgovornošću, ova odluka je bitna jer morate imati u vidu velike razlike.

Kod osnivanja radnje pri registraciji dobijate prefiks SUR-a, zadržavate status fizičkog lica i postajete privatni preduzetnik ugostiteljskog objekta što znači da e vlasnik samostalne ugostiteljske radnje odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Što se tiče otvaranja ugostiteljskog objekta kao D.O.O. postajete pravno lice i odgovarate imovinom do visine uloga, gde se ne smije izgubiti iz vida da su kazne za pravna lica mnogo veće nego za fizička. Kod ovog vida otvaranja D.O.O. imate mogućnost otvaranja više ugostiteljskih objekata kao poslovnih jedinica, što ne važi za SUR, radnja može biti samo jedna.

Uradili smo odluku o vidu poslovanja , koja je sastavljena od nekoliko adekvatnih članova koji su propisani Zakonom, te sastoji se od podataka za vlasnika ove djelatnosti.

Ova odluka je notarski odrađena I ovjerena od strane notara.  Zatim poslije urađene odluke potrebno je , da je vlasnik radnje državljanin BiH (dokaz – uvjerenje o državljanstvu), da posjeduje najmanje treći stepen stručne spreme (dokaz – diploma), zatim da udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima (dokaz – ljekarsko uvjerenje);

  • Vlasniku radnje nije pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti (dokaz – uvjerenje nadležnog suda);
  • Vlasnik radnje nema zasnovan radni odnos, odnosno nema već osnovanu ugostiteljsku radnju (mora se “prijaviti” u svojoj radnji, što praktično znači da se ugostiteljstvo ne može obavljati kao dopunska djelatnost);
  • Vlasnik radnje ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasništva (dokaz – ZK izvadak)ili ugovor o zakupu poslovnog prostora, zatim dokaz da je za poslovni prostor izdata upotrebna dozvola i da taj poslovni prostor ispunjava propisane minimalne uvjete (dokaz – upotrebna dozvola).

Ukoliko vlasnik radnje ne posjeduje najmanje treći stepen stručne spreme, može dobiti Rješenje za početak obavljanja djelatnosti ako zaposli radnika koje ispunjava taj uslov. Takođe, stranac (strani državljanin) može registrovati ugostiteljsku djelatnost pod uslovom da ima radnu dozvolu.

Za dobijanje Rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti se mora platiti taksa nadležnom općinskom organu, koja zavisi prvenstveno od Odluke općinskog vijeća, i njena visina se razlikuje od općine do općine.

Kada se dobije Rješenje od nadležne općinske službe (ako je samostalna djelatnost) ili od Kantonalnog suda (ako je d.o.o.) ugostitelj mora uraditi sljedeće:

  • Napraviti pečat;
  • Prijaviti samostalnu radnju ili d.o.o. u Poreznu upravu za dobijanje Identifikacionog broja i šifre djelatnosti;
  • Uraditi statut za drušvo ako je d.o.o.

Nakon toga se otvara račun u poslovnoj banci preko kojeg će se vršiti plaćanja i podnosi zahtjev za fiskalizaciju.

Što se tiče PDV-a, novoosnovani ugostitelj treba donijeti odluku da li mu se “isplati” ili ne prijava u sistem PDV-a, odnosno da li se mora prijaviti.

Prijava u sistem PDV-a je obavezna ako se planira za jednu poslovnu godinu ostvariti promet veći od 50.000 KM. Međutim, ako i ne planira ostvariti promet veći od 50.000 KM ugostitelj može napraviti tzv. dobrovoljnu registraciju, što opet zavisi od njegovih opredjeljenja.

Po otpočinjanju djelatnosti, ugostitelj takođe mora obezbijediti sljedeće:

  • Donijeti odluku o normativima   ( na osnovu člana 11. Stav 1. Tačka 8. Zakona o ugostiteljstvu u FBiH, , Sl.novine FBiH BROJ 32/09 ), o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak i te normative ovjeriti u općini ili poreznoj upravi (različito rješeno na nivoima kantona);

Primjer odluke za normative, kao I primjeri normative za hranu I piće se nalaze u prilogu:

 

 

  • Istaknuti cijene usluga i taj cjenovnik ovjeriti u općini ili poreznoj upravi (različito rješeno na nivoima kantona);
  • Primjer cjenovnika za piće i hranu

 

  • Voditi knjigu gostiju(ako se bavi i uslugama smještaja);
  • Voditi knjigu žalbi(ovjerava se u nadležnoj kantonalnoj službi);
  • Voditi poslovne knjige( knjigu dnevnih izvještaja I knjigu prometa).
  • Istaknuti propisanu oznaku vrste na ulazu u ugostiteljski objekat ( Naziv objekta, vrsta djelatnosti, -na vidljivo mjesto)
  • Istaknuti na ulazu u ugostiteljski objekt obavijest o radnom vremenu;
  • Utvrditi kućni red u ugostiteljskom objektu za smještaj i istaknuti ga na recepciji, a izvod iz kućnog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima (ukoliko se bavi i uslugama smještaja).

Koje poslovne knjige moraju voditi Samostalne ugostiteljske djelatnosti?

  • Knjigu gostiju i popisa gostiju (ako se bave uslugama smještaja, i ova evidencija se može voditi elektronski)
  • Knjigu žalbe
  • Knjiga prihoda i rashoda (mora se voditi ručno)
  • Knjiga prometa (ako promet naplaćuju u gotovom novcu, mora se voditi ručno)

Pored navedenih evidencija, ugostitelji u praksi najviše primjenjuju uobičajenu evidenciju o stanju dobara u ugostiteljskom objektu koja se zove Knjiga šanka. Ova evidencija nije obavezna, međutim, daje ugostiteljima mogućnost praćenja nabavke, prodaje i stanja dobara za svaki dan, i to na vrlo jednostavan i efikasan način, i u postupcima kontrole je daleko korisnija od propisanih poslovnih knjiga.

Da bi se počelo poslovanje, potrebno je nabaviti početne zalihe pića, kafe, čaja, namirnica za spravljanje hrane i dr. Obično u ovakvim slučajevima vlasnik samostalne ugostiteljske radnje daje “svojoj radnji” pozajmicu u određenom iznosu, za što je potrebno napraviti Ugovor o pozajmici i ovjeriti ga kod notara. Kada samostalna radnja počne ostvarivati prihod, onda se nabavka finansira iz prihoda. Potrebno je obratiti i pažnju na Uredbu o poslovanju gotovinom i nabavke plaćati isključivo putem transakcijskog računa.

Primjeri naloga za knjiženje za d.o.o.

 

 

Autor: Admira Garača

 

 

 

Share.

About Author

Certificirani računovođa/ ovlašteni revizor. Vlasnik male računovodstvene agencije :)

Leave A Reply