POSLOVANJE GOTOVINOM U STRANOJ VALUTI

0

Pravila poslovanja stranim gotovim novcem su regulisana Zakonom o deviznom poslovanju, kao i odlukama Vlade FBiH koje su donešenje na osnovu ovog Zakona. Za poslovanje stranim gotovim novcem važne su odredbe sljedećih odluka: Odluka o načinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama, Odluka o plaćanju, naplati i prenosu u devizama i stranoj gotovini, Odluka o iznošenju strane gotovine i čekova pri prelasku državne granice, kao i u poštanskim i drugim pošiljkama, te Odluka o otvaranju deviznog računa.

1. Način i uslovi naplate i plaćanja u stranoj gotovini

Domaći poslovni subjekti, odnosno rezidenti mogu primiti naplatu od nerezidenata u stranoj gotovinii čekovima na osnovu izvoza robe i usluga u vrijednosti do 10.000 eura mjesečno. Nerezidentima se može platiti u stranoj gotovini i čekovima na osnovu uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000 eura mjesečno.  Za mjesečna plaćanja ili naplate u stranoj gotovini i čekovima iznosa većih od navedenih potrebno je odobrenje Federalnog ministarstva finansija-FMF.

Uvoz ili izvoz robe dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom koja sadrži klauzulu da je roba prešla carinsku crtu pri izvozu ili jedinstvenom carinskom deklaracijom za uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili računom za uslugu. Izuzetno, kod naplate izvoza robe i usluga unaprijed, polog na račun može se izvršiti na osnovu predračuna rezidenta, s obavezom naknadnog dostavljanja dokumenata u roku u kojem je ugovorena isporuka robe i usluga.

Ograničenje za naplatu robe i usluga od nerezidenata u stranoj gotovini i čekovima nemaju poslovni subjekti  koji su registrovani ili su njihovi posrednici:

a) za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza)

b) za pružanje usluga zračnih luka i autocesta te za snabdijevanje stranih aviona gorivom imazivom i drugom potrošnom robom

c) za prodaju robe u konsignacijskim skladištima i u slobodnim carinskim prodavnicama,

d) za prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenata.

Obaveza ovih poslovnih subjekata je da za potrebe devizne kontrole drže odvojeno dokumentaciju na osnovu koje su primili stranu gotovinu. Za svako pla}anje nerezidentima u stranoj gotovini i čekovima, rezidenti  su  dužni podići sredstva sa svog deviznog računa u banci ili ih kupiti od banke. Nalogu za plaćanje u inostranstvo kojim rezident u banci podiže stranu gotovinu ili čekove radi plaćanja nerezidentima prilaže se predračun nerezidenta prodavaoca robe ili izvršioca usluge. Također, banka je dužna voditi posebnu evidenciju o isplaćenoj stranoj gotovini i izdatim čekovima, a predračune na osnovu kojih je isplatila stranu gotovinu ili izdala čekove čuvati za potrebe nadzornih tijela.

Domaći poslovni subjekti, odnosno rezidenti koji su podigli stranu gotovinu, odnosno kojima su izdati čekovi radi plaćanja nerezidentima, dužni su u roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili čekova podnijeti banci dokaze da su ta gotovina i/ili čekovi iskorišteni za plaćanje robe odnosno usluga nerezidentima ili ih vratiti na svoj devizni račun u banci. Također, stranu gotovinu i čekove  su dužni položiti na svoj devizni račun u banci ili ih prodati banci u roku od tri radna dana od dana naplate.

2. Blagajnički maksimum devizne blagajne

Poslovni subekti koji posluju sa inostrantvom mogu za izdatke za službena putovanja u inostranstvo imati deviznu blagajnu. Također, poslovni subjekti  koji pružaju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu i koji pružaju hitnu medicinsku pomoć, mogu imati deviznu blagajnu i za plaćanje troškova u vezi sa prijevoznim sredstvima i robom na službenom putu u inostranstvu.

Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti u vrijednosti do 1.500 eura. Dakle, maksimum devizne blagajne je određen  u visini prosječnog dnevnog salda blagajne u periodu od tri mjeseca. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju izračunava se tako da se saberu dnevna stanja, odnosno salda blagajne svakog dana u tromjesečju i dobijeni zbir podijeli sa brojem kalendarskih dana u tome tromjesečju.

Kod određenih poslovnih subjekata[14] prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju može biti u vrijednosti do 3.000,00 eura.

Blagajnički maksimum devizne blagajne može biti i veći po odobrenju nadležnog Ministarstva. Naime, FMF mo`e izdati odobrenje za držanje većeg iznosa u deviznoj blagajni nego što je propisano (1.500 odnosno 3.000 eura).  Zahtjevu za izdavanje odobrenja prilaže se  izvod iz sudskog registra i podatak o prosječnom dnevnom stanju devizne blagajne u protekloj godini.  Odobrenje se  izdaje na rok do godine dana.

3. Plaćanje, naplata i prenos u devizama i stranoj gotovini 

Propisima o deviznom poslovanju su regulirana  pla}anja, naplate i prenos izme|u rezidenata, te izme|u rezidenata i nerezidenata u devizama i stranoj gotovini, kao  i pla}anja i naplate pri cesiji, asignaciji, preuzimanju duga i drugim oblicima međusobnih izmirenja obaveza i potraživanja.  Dopušteni su plaćanje i naplata između rezidenata u devizama i stranoj gotovini u slijedećim slučajevima:

a) za isplatu i povrat troškova službenog puta i drugih troškova povezanih s time u inostranstvu uključujući terenski dodatak;

b) pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičkog lica, za uslugu koju je pružio nerezident.

Dozvoljeni su plaćanje i naplata između rezidenata u devizama u slijedećim slučajevima:

a) pri kupoprodaji vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdati u inostranstvu, između investitora i ovlaštenog društva te između ovlaštenih društava, osim vrijednosnih papira koji su izdati u inostranstvu, a kotiraju u Federaciji;

b) za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u inostranstvu (radnici na radilištima u inostranstvu, u predstavništvima, konzuli, diplomati i slično);

c) pri kupoprodaji robe i usluga između korisnika slobodne zone te pri kupoprodaji robe i usluge između korisnika slobodne zone i rezidenta izvan zone, ako je riječ o domaćoj robi ili usluzi koja je namijenjena izvozu ili ako je riječ o stranoj robi ili usluzi;

d) pri izvođenju investicijskih radova u inostranstvu, između nosioca posla i drugih učesnika u poslu za iznos naplaćenih radova;

e) pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;

f) kod tekućih poslova u trgovini sa inostranstvom, između posrednika i drugog rezidenta za plaćanje uvoza robe i usluga, odnosno za naplaćeni izvoz robe i usluga;

g) u postupku unutrašnje proizvodnje za uslugu dorade, obrade i prerade uključujući i utrošeni materijal, koju je rezident pružio nosiocu unutrašnje proizvodnje;

h) pri obračunu po platnim karticama za iznos plaćanja ili podizanja gotovine platnom karticom domaćeg izdanja kojom se rezident koristio u inostranstvu, odnosno za iznos naplate ili podizanja gotovine platnom karticom stranog izdanja kojom se nerezident koristio u Federaciji;

i) između filijale stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obaveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice.

Dozvoljeni su plaćanje i naplata premije osiguranja u devizama između društva za osiguranje i rezidenta kada je ugovarač osiguranja fizičko lice koje u inostranstvu boravi na osnovu važeće radne dozvole u trajanju od najmanje 183 dana.

Kada se sklapa ugovor o reosiguranju između rezidentnog osiguravajućeg ili reosiguravajućeg društva i nerezidentnog reosiguravajućeg društva, dozvoljena je naplata premije i isplata štete u devizama između slijedećih rezidenata:

a) osiguravajućeg društva i ugovarača odnosno korisnika osiguranja;

b) osiguravajućeg i reosiguravajućeg društva na osnovu ugovora o reosiguranju.

Plaćanje i naplata u devizama za tekuće poslove između rezidenta i nerezidenta dozvoljeni su pri izvozu i uvozu robe i usluga. Uvoz ili izvoz robe dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom za izvoz ili uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili računom za uslugu.

Rezidenti registrovani za priređivanje igara na sreću u kasinima koji imaju dozvolu Federalnog ministarstva finansija za priređivanje igara na sreću u kasinima mogu primati uplate u stranoj gotovini i čekovima za učestvovanje u igrama na sreću u kasinu od nerezidenata i vršiti isplatu nerezidentima dobitka u stranoj gotovini i čekovima kod igara na sreću u kasinu, te mogu imati deviznu blagajnu radi uplata i isplata kod igara na sreću, u skladu sa propisom koji uređuje priređivanje igara na sreću i nagradnih igara.

Rezidenti registrovani za priređivanje igara na sreću u kasinima, koji imaju dozvolu Ministarstva za obavljanje igara u kasinima, mogu primati uplate u gotovini u konvertibilnim markama za učestvovanje u igrama na sreću u kasinu od nerezidenata i isplaćivati nerezidentima dobitak u gotovini u konvertibilnim markama bez ograničenja.

Dozvoljeni su plaćanje i naplata u devizama između rezidenta i nerezidenta za kapitalne poslove, osim u slučajevima:

a) kupoprodaje nekretnine u Federaciji i udjela u privrednim društvima sa sjedištem u Federaciji;

b) kupoprodaje udjela u investicijskim fondovima osnovanima prema propisima Federacije;

c) kupoprodaje vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdati u Federaciji koji glase na stranu valutu ili KM, osim vrijednosnih papira koji su izdati u Federaciji, a kotiraju u inostranstvu.

Dozvoljeni su plaćanje i naplata između rezidenata te rezidenata i nerezidenata u devizama koji su posljedicaobračunskih oblika plaćanja: cesije, asignacije, preuzimanja duga te drugih oblika me|usobnih izmirenja obaveza i potraživanja, u kojima je barem jedan od učesnika je nerezident. Rezident ne može plaćanje dugovanja i naplatu potraživanja vršiti putem obračunskih oblika plaćanja ako, u smislu propisa o platnom prometu u zemlji, ima na glavnom računu nenamirenih dospjelih obaveza, odnosno ima blokiran račun.

4. Iznošenje strane gotovine i čekova pri prelasku državne granice

Fizičko lice dužno je prilikom prelaska granice na graničnim prijelazima prijaviti carinskom organu svako iznošenje gotovine i čekova u stranoj valuti i konvertibilnim markama, za vlastite potrebe ili za drugo lice, preko vrijednosti 2.500 eura. Izuzetno, rezident fizičko lice može pri prelasku granice iznositi stranu gotovinu i čekove u vrijednosti dodatnih 2.500 eura tj. do 5.000 eura, uz predočenje dokaza da je stranu gotovinu podigao sa svog deviznog računa ili devizne štedne knjižice ili da ih je kupio kod ovlaštene banke. Isprava o podizanju ili kupovini važi do prvog prelaska granice i najduže 90 dana od dana izdavanja isprave.

Osim navedenog iznosa  rezident fizičko lice prilikom službenog puta u inostranstvo može iznijeti stranu gotovinu i čekove na osnovu putnog naloga u visini iznosa navedenog u nalogu i u nalogu banke za isplatu gotovine sa deviznog računa. Također, osim navedenih znosa, ovlašteno lice rezidenta pravnog lica i poduzetnika može iznijeti stranu gotovinu i čekove za potrebe plaćanja uvoza robe ili usluga iz inostranstva u vrijednosti do 3.000,00 eura, a više uz odobrenje FMF. Iznošenje strane gotovine i čekova za ovu namjenu rezident pravda kod carinskog organa nalogom banke i odobrenjem FMF.

Slično navedenom ograničenju za domaća fizička lica, nerezident fizičko lice može iznositi stranu gotovinu u vrijednosti 2.500 eura kao i stranu gotovinu koju je prijavio pri ulasku u zemlju i stranu gotovinu koju je u zemlji podigao sa deviznog računa, odnosno sa devizne štedne knjižice o čemu dobiva ispravu od banke.  U dozvoljeni iznos uključen je i iznos konvertibilnih maraka ako se u inostranstvo istovremeno iznose i konvertibilne marke.

Iznošenje gotovine i čekova u većem iznosu od dozvoljeno je samo uz prethodno odobrenje FMF. Odobrenja iz FMF izdaje na osnovu zahtjeva po slijedećim osnovama:

a) radi trajnog iseljenja rezidenta fizičkog lica u inostranstvo,

b) za troškove liječenja i školovanja u inostranstvu,

c) za poklone i pomoći rezidenta fizičkog lica članovima uže porodice s prebivalištem odnosno boravištem u inostranstvu,

d) za nasljeđivanje po odluci suda ili drugog tijela koje vodi ostavinski postupak, ako nasljednici žive u inostranstvu,

e) za podmirenje useljenikova duga u inostranstvu,

f)  izdržavanje porodice u inostranstvu,

g) u slučaju drugog opravdanog razloga.

Podnosilac zahtjeva prilaže kopiju dokumentacije kojom se dokazuju navedeni razlozi za iznošenje strane gotovine, to je:

a) radi trajnog iseljenja rezidenta fizičkog lica u inostranstvo (useljenička viza koju je izdalo ovlašteno tijelo strane zemlje ili druga dokumentacija kojom se može dokazati trajno iseljenje),

b) za troškove liječenja i školovanja u inostranstvu (preporuka ili uputnica za liječenje u inostranstvu, dokaz o školovanju u inostranstvu),

c) za poklone i pomoći rezidenta fizičkog lica članovima uže porodice sa prebivalištem odnosno boravištem u inostranstvu (izjava o darovanju ovjerena kod notara, obrazloženje razloga zbog kojega se novac ili čekovi nose u inostranstvo)

d) za nasljeđivanje po odluci suda ili drugog tijela koje vodi ostavinski postupak, ako nasljednici imaju prebivalište u inostranstvu ( rješenje ili druga odgovarajuća odluka o nasljeđivanju, dokaz o prebivalištu nasljednika)

e) za podmirenje useljenikova duga matičnoj zemlji (dokaz o postojanju useljenikova duga u matičnoj zemlji),

f) odluka nadležnog suda o izdržavanju, odnosno sporazum o izdržavanju.

Ako je podnosilac zahtjeva opunomoćeno lice, zahtjevu se prilaže kopija punomoći ovjerena kod notara. FMF može zatražiti i drugu dokumentaciju radi utvrđivanja opravdanosti razloga za iznošenje strane gotovine.

Rezident fizičko lice može pri prelasku državne granice iznositi iz zemlje bankarske i putničke čekove koji glase na stranu valutu u većoj vrijednosti od propisane, isključivo radi plaćanja robe i usluga u inostranstvu, uz predočenje isprave koju izdaje banka i u kojoj se navodi da su čekovi izdati radi plaćanja u inostranstvu. Zahtjevu za izdavanje čekova radi plaćanja u inostranstvu rezident fizičko lice prilaže banci predračun nerezidenta – prodavaoca robe ili izvršioca usluge.

Banka je dužna, u ispravi koju izdaje, radi iznošenja čekova naznačiti da su čekovi izdati radi plaćanja u inostranstvu te je dužna voditi posebnu evidenciju o izdatim čekovima, a predračune na osnovu kojih je izdala čekove, čuvati za potrebe nadzornih tijela.

Rezident fizičko lice kojem su izdanti čekovi radi plaćanja u inostranstvu prema ovoj odluci, dužan je u roku od 60 dana od dana izdavanja čekova podnijeti banci dokaze da su čekovi iskorišteni za plaćanje robe i usluga u inostranstvu.

Banka može iznositi stranu gotovinu, konvertibilne marke i čekove iz Federacije radi polaganja u korist svog računa u stranoj banci kao i vrijednosne papire radi deponiranja kod strane banke i korištenja za druge poslovne namjene u skladu sa propisima. Banka može poštanskim i drugim pošiljkama slati i iznositi u inostranstvo:

a) stranu gotovinu koju šalje u korist svojeg računa u stranoj banci

b) čekove koji glase na stranu valutu koje šalje stranoj banci radi naplate.

Nerezident u poštanskim i drugim pošiljkama slobodno šalje i iznosi stranu gotovinu i čekove, odnosno prima stranu gotovinu i čekove uz poštivanje propisa kojima je uređeno obavljanje poštanskih usluga u međunarodnom prometu.

5. Otvaranje deviznog računa u inostranstvu

Rezident može dobiti dozvolu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu ako, u smislu propisa o platnom prometu u zemlji, nema na računu za redovno poslovanje odnosno glavnom račnu neizmirenih dospjelih obaveza. FMF izdaje dozvolu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu u slijedećim slu~ajevima za :

1. Izvođenje investicionih radova u inostranstvu odobrenje se može izdati do 30% vrijednosti ugovorenog posla, i to ukupno:

a) za predujam primljen od stranog partnera ako je otvaranje računa u inostranstvu uslov dobivanja predujma, uz dostavu kopije ugovora o izvođenju investicionih radova;

b) za inozemni kredit dobiven za finansiranje toga posla koji je uslovljen otvaranjem računa u inostranstvu, uz dostavu kopije ugovora o kreditu i

c)    za potrebe snabdijevanja i održavanja radilišta u inostranstvu, i to za troškove: smještaja, prehrane i boravka radnika, plaća, poreza, osiguranja i za druge tekuće troškove u visini prosječnih jednomjesečnih troškova za te namjene, uz podnošenje predračuna.

2.   Istraživačke radove u inostranstvu uz podnošenje kopija ugovora o koncesiji za te radove.

3.  Polaganje garantnog depozita do iznosa iz ugovora zaključenog sa stranim partnerom ili iznosa predviđenog propisom strane zemlje, ili raspisanim međunarodnim tenderom, odnosno licitacijom, uz podnošenje kopija jednog od sljedećih dokaza: ugovora, zahtjeva stranog partnera, prevoda propisa strane zemlje ili uslova iz raspisanog međunarodnog tendera, odnosno licitacije.

4. Realizaciju inostranog kredita čije je korištenje uslovljeno otvaranjem računa kod banke u inostranstvu, uz podnošenje kopija ugovora o kreditu.

5  Kupoprodaju vrijednosnih papira u inostranstvu koje rezidenti obavljaju na osnovu zakona. Zahtjevu za izdavanje dozvole za ovu namjenu mora biti priložena kopija ugovora s inozemnim ovlaštenim društvom ili kopija druge dokumentacije u kojoj je naveden uslov otvaranja računa u inostranstvu za potrebe kupoprodaje vrijednosnih papira te kopija dokumenta iz kojeg se vidi kolika je imovina fonda.

6. Plaćanje troškova predstavništva i poslovnih jedinica osnovanih u inostranstvu u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanjskotrgovinsko poslovanje u inostranstvu. Zahtjevu za izdavanje dozvole za ovu namjenu mora biti priložena kopija registracije predstavništva i poslovne jedinice u inostranstvu.

7.  Plaćanje troškova rezidenata koji pružaju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu, uz podnošenje kopija registracije za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa.

8  Plaćanje troškova društva za osiguranje, uz podnošenje kopija saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.

9.  Naplatu potraživanja u netransferabilnoj valuti (domicilnoj valuti odnosne zemlje koja se prema propisu te zemlje ne može transferirati) koja se odnose na:

a) izvođenje investicionih radova ako je propisom odnosne zemlje ili raspisanom licitacijom ili tenderskom dokumentacijom takav uslov predviđen. Uz obrazloženi zahtjev, rezident podnosi izvod iz propisa odnosne zemlje, izvod iz raspisane licitacije ili izvod iz tenderske dokumentacije.

b) pružanje usluga u međunarodnom robnom i putničkom prometu, uz podnošenje isprava kojima se dokazuje opravdanost naplate i mogućnost utroška netransferabilne valute.

10. Naplate po sudskim rješenjima u inostranstvu za koje je uslovljeno otvaranje deviznog računa u  inostranstvu, uz podnošenje kopije odgovarajućeg rješenja.

11.Potrebe poslovanja u inostranstvu državnih tijela, tijela osnovanih posredovanjem Bosne i Hercegovine i tijela osnovanih na osnovu međunarodnih ugovora koje je potpisala Bosna i Hercegovina.

12. Potrebe školovanja ili stručnog usavršavanja u inostranstvu, uz podnošenje potvrde o školovanju ili stručnom usavršavanju izdate od strane institucije.

13. Potrebe liječenja u inostranstvu uz podnošenje preporuke ili uputnice za liječenje u inostranstvu.

Dozvole za otvaranje deviznog računa u inostranstvu izdaju se na osnovu zahtjeva rezidenta, najduže za jednu godinu, uz mogućnost produženja. Izuzetno, dozvolu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu može se dati i za period duži od godinu dana, a najduže dok traje obaveza iz ugovora. Zahtjev za izdavanje dozvole za otvaranje računa u inostranstvu treba sadržavati: namjenu, iznos za koji se traži dozvola te naziv zemlje i inostrane banke kod koje će se otvoriti račun.

Rezident mora osigurati da prosječno dnevno stanje sredstava na ra~čunu u inostranstvu u tromjesečju ne pređe iznos koji je naveden u odobrenju za otvaranje deviznog računa u inostranstvu. Obaveza iz ovog stava ne odnosi se na fizička lica kojima je dozvola za otvaranje deviznog računa u inostranstvu izdata za potrebe školovanja ili liječenja u inostranstvu.

Prosječno dnevno stanje sredstava na računu u tromjesečju izračunava se tako da se saberu dnevna stanja u toku tromjesečja svakog radnog dana i da se dobijeni zbir podijeli brojem radnih dana tog tromjesečja.

Rezident je dužan izvještavati FMF o stanju sredstava na računu u inostranstvu prema posebnoj odluci, odnosno prema uslovima iz dozvole za otvaranje deviznog računa u inostranstvu. Obaveza iz ovog stava ne odnosi se na fizička lica kojima je dozvola za otvaranje deviznog računa u inostranstvu izdata za potrebe školovanja ili liječenja u inostranstvu.

Sredstva sa računa u inostranstvu rezident je dužan doznačiti u Federaciju u roku od 30 dana od prestanka uslova zbog kojih je mogao imati sredstva na računu u inostranstvu. Kod izvođenja investicionih radova u inostranstvu rezident je dužan doznačiti sredstva u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana svršetka radova. Produženje roka važenja dozvole za držanje deviza na računu u inostranstvu može se odobriti za preostali iznos nenaplaćenih investicionih radova i/ili za period do pribavljanja potrebne dokumentacije za zatvaranje računa uslovljene propisom zemlje. Nakon prenosa sredstava sa deviznog računa u inostranstvu u Federaciju rezident je dužan zatvoriti račun kod banke u inostranstvu i o tome obavijestiti Ministarstvo.

 

Share.

About Author

Certificirani računovođa/ ovlašteni revizor. Vlasnik male računovodstvene agencije :)

Leave A Reply