POSEBNE NAKNADE PO GODIŠNJEM OBRAČUNU

0

U ovom članku upoznat ćemo se sa posebnim naknadama i članarinama kao što su:

  • Vodne naknade;
  • Naknade za zaštitu od nesreće;
  • Članarine turističkim zajednicama;
  • Obračun članarine komorama;
  • Naknade za šume i
  • Naknada za rehabilitaciju i osposobljavanje lica s invaliditetom.

Zajedničko za većinu ovih naknada, odnosno članarina je:

  • Da su regulisana posebnim propisima (zakonskim i podzakonskim aktima);
  • Da se skoro sve plaćaju u toku godine putem akontacije, a konačno po godišnjem obračunu;
  • Da nadležnost za praćenje primjene propisa koje regulišu posebne naknade i članarine u većini slučajeva ima Porezna uprava FBiH;
  • Da se njihova uplata vrši na uplatne račune i oznaka vrste prihoda koji su propisani Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda…

Zakonom o vodama i Pravilnikom, propisane vodne naknade su svrstane u dvije grupe: opća vodna naknada i posebna vodna naknada. Obveznikom plaćanja opće vodne naknade smatra se fizičko i pravno lice registrovanom za obavljanje djelatnosti na osnovu rješenja izdatog od nadležnog organa, ali postoji izuzetak od plaćanja kao što su organi uprave, predstavništva stranih pravnih lica i vlasnik samostalne djelatnosti. Opća vodna naknada se računa na isplaćene plaće radnika, ali i na druge oporezive naknade fizičkim licima. Opću vodnu naknadu, po stopi od 0,5%, obračunava i usplaćuje poslodavac prilikom isplate plaće ili druge naknade. U kategoriju posebnih vodnih naknada svrstane su: naknada za korištenje površinskih i podzemnjih voda; naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u hidroelektranama; naknada za zaštitu voda; naknada za vađenje materijala iz vodotoka i naknada za zaštitu od poplava.

Obaveza plaćanja posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća regulisana je Upustvom po stopi od 0,5% na zbirni iznis neto plaće svih zaposlenih, koju isplaćuje poslodavac.

Članarine turističkim zajednicama bile su propisane Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju turizma u FBiH, kao i Odlukom o članarinama TZ. Međutim ovi propisi su prestali važiti nakon što nisu izvršena usaglašavanja koja su zahtjevana u presudi Ustavnog suda FBiH iz 2014. Još uvijek se očekuje usvajnje novih propisa na nivou FBiH. Neki kantoni su donijeli svoje propise i u tim kantonima postoji obaveza obračunavanja i plaćanja članarine (Kanton Sarajevo, Hercegovačko-Neretvanski, Tuzlanski kanton)

Za članarine Privrednoj komori FBiH i kantona vrijedi princip dobrovoljnosti, s tim da to nije slučaj kod Vanjskotrgovinske komore BiH (obveznici su sva pravna lica registrovana za vanjskotrgovinsko poslovanje) i Obrtničke komore (obveznici svi obrtnici)  gdje se svake godine donosi Odluka o visini članarine.

Već duži  niz godina ne postoji propis na nivou FBiH koji bi regulisao naknade za šume, ali su od 2012. kantoni počeli donositi svoje propise. Zakon o šumama imaju svi kantoni osim HNK.

Uzeti ćemo za primjer SBK. Naknada na teritoriji SBK regulisana je Zakonom o šumama („Službene novine SBK/ŽSB“ broj 5/14, 12/15 i 18/16) s primjenom od 17.04.2014. sa stopom od 0,04% ukupno ostvarenog prihoda. Za slučaj neplaćanja naknade, Zakonom su propisane novčane kazne i to za pravno lice u iznosu od 4.000 do 12.000 KM i za odgovorno pravno lice od 800 do 2.500 KM.

Obavezu zapošljavanja lica sa invaliditetom u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom se odnosi samo na pravna lica koja imaju 16 i više zaposlenih, dok se fizička lica – obrtnici nigdje ne pominju kao poslodavci, a samim tim i platioci. Obveznik plaća naknadu u visini 25% od prosječne neto plaće za svako lice s invaliditetom koje je trebalo biti zaposleno, a nije. Firme koje imaju manje od 16 zaposlenih plaćaju 0,5% od bruto plate svaki mjesec.

Nadzor nad naknadama i članarinama vrši PUFBiH, osim članarine za Vanjskotrgovinsku komoru.

Share.

About Author

Certificirani računovođa/ ovlašteni revizor. Vlasnik male računovodstvene agencije :)

Comments are closed.