OTPIS POTRAŽIVANJA I OBAVEZA

0

 Prema članu 25. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09), pravno lice je dužno da, najmanja jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.

Prema odredbama ovog Zakona, da bi pravno lice  utvrdilo stvarno i objektivno stanje imovine i obaveza dužno je izvršiti popis istih, što mu omogučava iskazivanje istinitijeg i realnijeg finansijskog položaja, finansijskog rezultata i novčanih tokova.

Popis potraživanja vrši komisija na osnovu knjigovodstvene i druge prateće dokumentacije, a cilj je da se utvrdi stvarno stanje sa knjigovodstvenim stanjem potraživanja, a popis obaveza se treba izvršiti bez obzira na to da li se radi o dospjelim ili nedospjelim obavezama prema drugim pravnim, fizičkim ili stranim licima, a treba imati u vidu kako dugoročne tako i kratkoročne obaveze, koje su iskazane u knjigovodstvu.  Također treba se utvrditi razlog nepravovremene naplate, odnosno isplate potraživanja i obaveza.

Otpis potraživanja

Komisija za popis potraživanja ima zadatak da sagleda stvarnu osnovanost svih potraživanja i da utvrdi sve okolnosti koje utiču ili mogu utjecati na izvjesnost njihove naplate, a procjena naplativosti se vrši pojedinačno za svakog kupca. Nakon što komisija utvrdi moguče razlike između knjigovodstvenog i stvarnog stanja potraživanja, ona donosi odluku o tome da li neka potraživanja treba umanjiti ili otpisati u cjelini na teret rashoda, ili neka potraživanja treba prenijeti na sumnjiva i sporna. Na osnovu prijedloga komisije, uprava preduzeća donosi konačnu odluku o otpisu potraživanja. Otpis potraživanja koji ide direktno na teret rashoda se vrši u krajnjem slučaju, kada preduzeće ne može sa sigurnošću da naplatiti potraživanje, npr. kada je nad kupcem zavšen stečajni postupak ili kad je riječ o zastarjelom potraživanju. Postoji mogućnost djelomičnog otpisa, ali samo u dogovoru sa kupcem i u posebnim uslovima.

Otpis potraživanja vršimo sa aspekta:

  • Otpis potraživanja sa aspekta propisa o porezu na dobit – bitno je utvrditi da li se radi o porezno priznatom ili nepriznatom rashodu. Pod porezno priznatim rashodom se smatra ono potraživanje koje je utuženo, za koja je pokrenut izvršni postupak ili koja su prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom, i ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 17. Tačka a) Zakona o porezu na dobit. Neusaglašena potraživanja se smatraju porezno nepriznatim rashodima.
  • PDV tretman otpisa potraživanja – može se izvršiti samo ukoliko obveznik dokaže da potraživani iznos naknade ne može naplatiti, samo u slučaju iscrpljivanja svih zakonskih sredstava (član 20. Stav 11. Zakona o PDV-u), ali i u tom slučaju propisi o PDV-u ne dopuštaju jednostran ispravak obaveze za PDV. Tek kada su ispunjeni svi uslovi može se izvršiti ispravka iznosa PDV-a.
  • Računovodstveni tretman otpisa potraživanja – ukoliko postoji nizak stepen naplativosti potraživanja, potrebno je izvršiti otpis na osnovu odluke uprave, odnosno direktora. Knjiženje otpisa potraživanja se provodi na način da duguje konto rashoda 578 – Rashodi po osnovu ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja, a potražuje konto 219 – Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca, ili direktno konto 211 – Potraživanja od kupaca. U slučaju da se otpisana potraživanja naknadno naplate, to se evidentira kao prihod.

Otpis obaveza

U računovodstvenom smislu, obaveze se klasificiraju kao kratkorične i dugoročne. Obaveze se najčešće otpisuju zbog:

  • nastupanja zastare,
  • oprosta duga i
  • nemogućnosti ispunjenja – brisanja iz sudskog registra,
  • kao i na osnovu člana 374. Zakona o obligacionim odnosima – „Ukoliko su obaveze po osnovu prometa robe i usluga starije od tri godine“, za pravna lica,
  • kao i na osnovu člana 371. Zakona o obligacionim odnosima – „Potraživanja zastarijevaju za pet godina“, ako se ne radi o potraživanju povjerioca u vezi sa prometom roba i usluga, kao i otpis obaveze samostalnim poduzetnicima i fizičkim licima.

Propisi o PDV-u nisu izričito predvidjeli obavezu vršenja ispravke ulaznog PDV-a u slučaju otpisa obaveze prema dobavljaču. Muđutim, ovlaštena lica UINO su, već nekoliko godina, stava da se ranije odbijeni ulazni PDV treba ispraviti, tj. stornirati.

Otpis obaveza se vrši na način da se povećava konto prihoda 679 – Prihodi po osnovu otpisa obaveza, a isknjižava obaveza prema povjeriocu. Samim tim se javlja porezna posljedica u povećanju dobiti, što rezultira plaćanjem višeg poreza na dobit.

Za izradu materijala korišten Porezni savjetnik, Revicon 2020.

Share.

About Author

Certificirani računovođa/ ovlašteni revizor. Vlasnik male računovodstvene agencije :)

Comments are closed.