Knjiga prihoda i rashoda

0

Knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR 1041) je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim prihodima i rashodima u poreskom periodu.

Prije upotrebe ove knjige, potrebno je da skupa sa knjigom prometa bude ovjerena u nadležnoj Poreskoj upravi. Ove dvije evidencije se vode ISKLJUČIVO u papirnoj formi.

Kod ove evidencije KPR 1041 važno je znati da se promjene evidentiraju na principu blagajne, dakle u ovu knjigu smijemo unijeti samo ono što je plaćeno i ono što je naplaćeno.

U knjigu prihoda i rashoda unose se opšti podaci o poreskom obvezniku i to: ime i prezime poreskog obveznika, odnosno nosioca zajedničke djelatnosti, naziv radnje, jedinstveni identifikacioni broj (statistički odnosno JMBG  – jedinstveni matični broj građanina).

U knjigu prihoda i rashoda unose se podaci o poslovnim prihodima i rashodima i to:

–          kolone 1. do 6. opšti podaci,
–          kolona 7. – redni broj promjene,
–          kolona 8. – datum nastanka poslovne promjene (ostvarenja prihoda ili rashoda),
–          kolona 9. – broj dokumenta odnosno naloga za knjiženje,
–          kolona 10. – opis dokumenta za knjiženje (račun, izvod žiro računa, popis čekova, zapisnik o izuzimanju i ulaganju, obračun i dr.) na osnovu kojeg se sastavlja nalog za knjiženje,
–          kolona 11. – iznos prihoda naplaćenih u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, vrši se ispravka (storno) iskazanih prihoda,
–          kolona 12. – iznos prihoda naplaćenih putem žiro računa,
–          kolona 13. – iznos prihoda naplaćenih u stvarima, uslugama ili na drugi način, u skladu sa Zakonom,
–          kolona 14. – porez na dodatu vrijednost koji je sadržan u prihodima registrovanog PDV obveznika, naplaćenim naknadama te  primljenim stvarima i uslugama,
–          kolona 15. – ukupan prihod – zbir iznosa iz kolona 11, 12. i 13. umanjen za iznos poreza na dodatu vrijednost,
–          kolona 16. – iznos rashoda u vezi nabavke robe / materijala,
–          kolona 18. – iznos koji je preduzetnik uplatio na ime svojih obaveznih doprinosa za sebe i na isplaćene plate svojih  zaposlenika,
–          kolona 19.- iznos ostalih poreski priznatih rashoda izvršenih u stvarima, uslugama, ulaganjima i dr.,u skladu sa Zakonom,
–          kolona 20. – porez na dodatu vrijednost sadržan u rashodima registrovanih – PDV obveznika plaćenim u novcu, stvarima i / ili uslugama,
–          kolona 21. – ukupno poreski dopustivi rashodi – zbir iznosa iz kolona 16, 17, 18. i 19 umanjen za iznos PDV-a koji je sadržan u rashodima iz kolone 16.

Knjiga prihoda i rashoda se ažurira svakodnevno za sve koji nisu registrovani PDV obveznici. Za PDV obveznike Zakon o porezu na dohodak je predvidio olakšicu i omogućio unos gotovinskog prometa u kolonu 11. Mjesečno tj. Za cijeli obračunski period

Zakon o Porezu na dohodak definiše i rok do kada je potrebno da se izvrši unos podataka u ovu knjigu. Kod neobveznika PDV-a to je do 15.- og. u mjesecu za prethodni mjesec, dok je kod PDV obveznika najkasnije do 10-og u mjesecu (kada se predaje i PDV prijava)

U kolone 11, 12 i 13 knjige prihoda i rashoda upisuju se ukupni prihodi sa izlaznim PDV-om (iznos koji smo naplatili od kupca), dok po istom principu evidentiramo i promjene u kolonama 16, 17, 18 i 19 (ono što smo platili sa PDV-om).

Poreski obveznik je dužan voditi jednu knjigu prihoda i rashoda bez obzira na broj izdvojenih poslovnih prostora. Na kraju poreskog perioda svi prihodi i rashodi se sabiraju.

Pri tom treba voditi računa da su svi poslovni rashodi koji su upisani u knjigu prihoda i rashoda poreski dopustivi.

–          Poslovnim rashodima smatraju se i izdaci za nabavku dugotrajne imovine (zemljišta) koji se  mogu kao rashod odbiti samo u  onom poreskom periodu u kojem je došlo do otuđenja i/ili izuzimanja te imovin e i/ili likvidacije djelatnosti.

–          Poslovnim rashodima smatraju se i sva privatna dobra koja poreski obveznik unese u djelatnost a koja ne potiču od obavljanja djelatnosti. Ulaganje obrtne imovine procjenjuje se prema nabavnoj vrijednosti a ulaganje dugotrajne imovine prema tržišnoj vrijednosti.

–          Poslovnim rashodima smatraju se i bruto plate zaposlenika isplaćene u poreskom periodu, kao i plaćeni obavezni doprinosi na osnovicu na teret preduzetnika –

Kao poslovni rashodi mogu se priznati samo oni rashodi za koje postoji uredna dokumentacija i koji su u direktnoj vezi sa ostvarenjem prihoda. Kod utvrđivanja povezanosti prihoda sa rashodima polazi se odgovarajućih normativa (npr. utroška materijala i energije i sl.) uzimajući u obzir specifčnost djelatnosti.

Sada kada  znamo šta su poslovni rashodi, potrebno je upoznati se i sa pojmom poslovni prihodi.

–          Poslovni prihodi podrazumijevaju prihode od prodaje dobara i usluga, vanredni prihodi, poslovni rashodi koji se odnose na ostvareni prihod i sl.
–          Poslovnim prihodima smatraju se i prihodi od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), kao i otuđenje dugotrajne imovine.
–          Poslovnim prihodima smatraju se sve vrijednosti koje poreski obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe ili druge potrebe koje nisu u vezis a obavljanjem djelatnosti. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema tržišnoj vrijednosti.
–          Poslovnim prihodima smatraju se i manjkovi (kalo, rastur, kvar i lom) iznad visine utvrđene aktom Federalne privredne komore.

Samostalne radnje obračunavaju amortizaciju na stalna sredstva kao i pravna lica. Zakon propisuje određene stope koje se priznaju kao poresko dopustivi rashod (npr. Za građevine 10%, oprema 20%, nematerijalna sredstva 20%) i sl. Ovo su maksimalno dozvoljene stope koje porezni obveznik može koristiti prilikom obračuna amortizacije. Ako preduzeće nabavi sredstvo u vrijednosti do 1000 KM, moze ga otpisati u godini nabavke u cijelosti. Isto vrijedi i za računare i računarsku opremu.

Knjiga prihoda i rashoda

Share.

About Author

Certificirani računovođa/ ovlašteni revizor. Vlasnik male računovodstvene agencije :)

Leave A Reply